preskoči na sadržaj
Događanja

"Težite postizanju vlastitih ciljeva i nikad ne tražite izgovore"

'Najvažnije je ustati nakon pada', kaže naš župan, Matija Posavec, koji nam je u nedavnom intervjuu pričao o obrazovanju u Međimurju i kako ga poboljšati. Elokventan, inteligentan i susretljiv, spremno je odgovarao na naša pitanja. Kaskamo li za ostatkom Hrvatske što se obrazovanja tiče, kako dobiti stipendiju i kako najlakše odlučiti što studirati samo su neka od pitanja na koja smo dobili odgovor. Uspije li ovaj intervju približiti mlade današnjem establišmentu kako bi uvidjeli da oni itekako mogu pridonijeti razvitku našeg kraja, a u konačnici i Hrvatske, župan je učinio mnogo. 


Po čemu pamtite Vaše srednjoškolske dane? Što je onda bilo drukčije s obzirom na danas?

Više od gradiva, pamtim mnogobrojne izvannastavne aktivnosti , dobra druženja, susretljive profesore i naravno, prijatelje s kojima i danas njegujem odlične odnose.

Bilo je drukčije u smislu da nije bilo toliko sredstava komunikacije, dakle nije bilo toliko mobitela, interneta, a danas ga gotovo svaki učenik nosi sa sobom u školu i sve je kompjuterizirano. Možda je to bilo malo mirnije razdoblje života.  Nije bilo SMS poruka, nego smo imali papiriće, znači klasika. Nastvana sredstva su bila skromnija i uvjeti su bili drukčiji, npr. nismo išli toliko često na izlete. 

Uče li danas učenici podatke koji im kasnije neće trebati?

Uvijek su učili i uvijek će učiti podatke koji im neće trebati. No, to ne mora nužno biti loša stvar. Učenici su osvješteniji te se danas lakše fokusiraju na sadržaje koje će im u životu trebati.  Mislim da postoji konkretnije promišljanje kod mladih, a informacije su im dostupnije te su u mogućnosti lakše provjeriti točnost nekih informacija.

Što je s kurikularnom reformom? U slučaju da se nastavi, hoće li to biti promjena u pozitivnom ili negativnom smislu?

Sve dok se ne sredi stanje u obrazovanju na način da se obrazuju ljudi iz Zavoda za zapošljavanje, kurikularna reforma neće imati svoj učinak. Osnovna ideja svakog obrazovnog sustava je u njegovom pažljivom usmjeravanju prilagođenom na suvremeno tržište rada.

Međimurska županija osigurava učenicima udžbenike i prijevoz. Smatrate li da ih to motivira na daljnji nastavak obrazovanja?

To bi ih trebalo motivirati, a učenici bi trebali cijeniti to što im je omogućeno. Zbog ovih mjera se školuje više učenika. Pokrivanje socijalnog gledišta je bitno zato što nisu svi roditelji u mogućnosti plaćati 800 kn za autobusnu kartu svaki mjesec. Ovakvim financiranjem više novca ostaje djeci pa si mogu priuštiti neka druga nastavna sredstva. Željeni rezultat je čim više obrazovanih ljudi i da se postepeno u Hrvatskoj uvede srednjoškolsko obrazovanje kao obavezno i da natjecanja i nagrade koje dobivaju naši učenici budu još veće.

Sretni smo što su vrtićima i osnovnim školama osigurani topli obroci. Što je sa srednjoškolcima? Potiče nas se na zdravu prehranu. Nije li topli obrok prvi korak prema tome?

Topli obroci u osnovnim školama su europski projekt koji smo iskoristili kako bismo svakom djetetu omogućili pravo na školski obrok bez obzira na njegov socijalni status ili nacionalnost. Što se tiče srednjoškolskog obrazovanja, to je stvar države. Njihov je posao da riješe problem toplog obroka u školama kako bi uistinu sva djeca imala topli obrok u školi.

Upravitelj ste Zaklade Dr. Vinko Žganec koja stipendira učenike i studente. O kakvoj je zakladi riječ?

Zaklada djeluje tako da se sredstva prikupljaju pomoću članarina i tada se vrednuje i honorira uspjeh ili socijalna komponenta. Zaklada uskače ako netko od učenika želi ići na maturalno putovanje ili maturalnu večer koju si ne može priuštiti. Naravno, stipendiraju se i posebno istaknuti učenici i studenti koji nisu sami u mogućnosti financirati studij ili pak daljnje unapređenje.

Osim Zaklade Dr. Vinko Žganec koju je pokrenula županija, postoji i jedna privatna zaklada „Mikec“ koja će godišnje imati na raspolaganju oko 700 000 kn.

Imamo i jedan model u kojem privatne firme financiraju učenike u srednjoj školi te im odmah nakon završetka nude posao. Sinergija obrazovanja i gospodarstva je važna. Bitno je i da se formiraju razredi za zanimanja koja nedostaju kako bi se spriječila hiperproizvodnja jednih te istih zanimanja.

Predsjednik ste povjerenstva za dodjelu studentskih kredita. Ima li puno učenika stipendista u Međimurju?

Ima, ali ih ima puno manje nego ranijih godina. Sada rješavamo i zaostatke od prošle godine. Radi se o tome da učenik ima pravo na kredit koji ne mora vraćati ukoliko se zaposli na području Međimurske županije. Županija olakšava i kamate kako bi se maksimalno pomoglo učeniku koji želi studirati, ali si to ne može priuštiti. Dakle, temelji se na sistemu počeka koji se vraća tek kada se zasnuje radni odnos.  Isto tako, nudimo i jednokratne stipendije za svakog studenta u iznosu od 500 kn godišnje.

Istaknuli se nedostatak tehničkih kadrova i drugih deficitarnih zanimanja. Županija nudi poticaje za ta zanimanja. O kakvim je točno poticajima riječ?

Radi se o poticajima u suradnji sa Obrtničkom komorom Međimurja, o 600 kn mjesečno onim učenicima koji se odluče školovati za deficitarna zanimanja.

Planira li se u budućnosti otvoriti novi fakultetski odsjek u Međimurju?

Sada imamo Međimursko veleučilište koje uskoro otvara nove programe, imamo Pedagošku akademiju, imamo studij sestrinstva koji je nanovo otvoren  u Srednjoj školi Čakovec. U međuvremenu se otvorilo Sveučilište Sjever u Varaždinu. Planiramo i suradnju sa Sveučilištem u Osijeku s kojim bismo napravili još dva programa. Uskoro ću razgovarati s dekanicom Fakulteta političkih znanosti, pa ćemo možda i na tom području ostvariti suradnju. Dakle, jesmo zainteresirani za suradnju i pružat ćemo infrastrukturnu podršku svima koji bi pridonijeli visokom obrazovanju. Spremni smo i pružati financijsku podršku kao što to radimo za studij sestrinstva. Moja je inicijativa bila da studentima koji studiraju dalje od mjesta prebivališta osiguramo kolektivni prijevoz da se im olakšaju troškovi prijevoza.

Ima li Međimurje zadovoljavajuću kvotu visokoobrazovanih?

Nema. Iako ima bolju nego što je imalo prije nekoliko godina, Međimurje, kao i sjever Hrvatske za 17.5% zaostaje za prosjekom Hrvatske, a da ne spominjemo europski prosjek.

Što mislite, koji su glavni razlozi slabe visokoobrazovanosti u Međimurju, iako se smatramo za jedan od najrazvijenijih krajeva Hrvatske?

Stvar je u tome to su ljudi prije 20-30 godina odlazili u inozemstvo, teškim radom zaradili i zatim se vratili i na taj način stvorili ovaj kraj jednim od najrazvijenijih. Sada je na nama da ovaj kraj učinimo jednim poduzetničkim središtem, prvenstveno zbog toga što imamo takav potencijal, samo ga moramo iskoristiti.

Bilo bi ljepše da studenti imaju mogućnost ujedno i studirati i živjeti na istom mjestu, svom rodnom kraju. Tako bi se spriječio odlazak mladih iz Međimurja.

To je istina. Takva situacija se ne može promijeniti preko noći. Iz tog razloga gradimo studentski dom u Čakovcu koji kreće s izgradnjom za mjesec-dva.  Otvaranjem novih odsjeka, poboljšala bi se struktura visokog obrazovanja, mladi ne bi izlazili van, stvorilo bi se konkurentno gospodarstvo, time bi se smanjio broj nezaposlenih, stvorila bi se potreba za radnom snagom, povećao bi se prosjek plaće i time bi se zatvorio jedan krug.

Velika je nezaposlenost među visokoobrazovanima. Je li pametnije studirati ono što te zanima ili ono gdje se lakše nalazi posao?

Najbolja varijanta je kombiniranje i jednog i drugog. Danas nema nezaposlenog diplomiranog inženjera strojarstva ili liječnika. Dakle ima zanimanje s kojima se relativno lako nalazi posao. Opet, svaka država ima statistiku o tome što će biti traženo za 5 ili 10 godina, pa se dobro i tome prilagoditi i naravno, natjerati se da imate volje za to.

Kad ste Vi odlučivali o budućem obrazovanju, jeste li odlučili na temelju osobnih preferencija ili tržišta rada?

Ja sam bio u specifičnoj situaciji s obzirom da sam planirao preuzeti posao u obiteljskoj firmi pa sam se usmjeravao na to specifično zanimanje. Kad sam se počeo baviti politikom, završio sam dva jednogodišnja tečaja (menadžer za odnose s javnošću i politički marketing) s kojima je sve otišlo u potpuno drukčijem smjeru.

Osim  učenja, mladima su bitne i izvannastavne aktivnosti. Kako potaknuti mlade da se angažiraju više u zajednici?

Dakako da je od iznimne važnosti da se mladi uključuju u zajednici. Mladima je potrebno uključiti se u one aktivnosti koje ih naročito zanimaju. Imamo dobro razvijeni program i svatko može naći nešto za sebe. Svaka zajednica je toliko jaka i kvalitetna koliko ima tih sadržaja u kojima se svaki građanin može naći.

Najmlađi ste župan u Hrvatskoj. Pružate dobar primjer mladima. U čemu je tajna Vašeg uspjeha?

Dobio sam šansu da kao mlad čovjek budem dio javnog života i to sam iskoristio. Imao sam 15 godina kad sam počeo raditi na radiopostaji. Kasnije sam se aktivnije uključio u politiku… Sve je to išlo korak po korak i s 33 godine sam postao župan. Mladima bih poručio da budu uporni, hrabri, motivirani,  da život, kao i cesta, ponekad ima uspona i padova, da treba ustati nakon pada i da život uvijek ide dalje. U tome je ključ svega. Uvijek treba težiti postizanju vlastitih ciljeva i nikad ne tražiti izgovore. 

 

Razgovarala: Barbara Tišlarić, 4.g



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Martina Mavrek   datum: 2. 11. 2016.

Službena FB stranica


OBAVIJESTI

U subotu, 28.10.2017. kreću nove STEM radionice. Prijavi se do četvrtka 26.10.2017. pomoću sljedećeg OBRASCA!


Škola po mjeri učenika


e-Dnevnik


Državna matura 2016.

Kalendar
« Listopad 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Institucije
 • MZOS
 • NCVVO
 • AZOO

Portali
 • Edu


RSS
CARNet vijesti
20.10.2017. 09:14
Webinar: The Sound of Music: How Music Can Save Your Mortal Learner's Soul
U ponedjeljak, 23. listopada 2017. godine od 19 do 20 sati Hrvatsko udruženje profesora engleskog jezika u suradnji s CARNetom održat će webinar pod nazivom The Sound of Music: How Music Can Save Your Mortal Learner's Soul. 

19.10.2017. 15:36
Održana 24. CENTR Marketing radionica
CARNet je 12. i 13. listopada 2017. godine bio domaćin 24. CENTR (Council of European National Top Level Domain Registries) marketing radionice na kojoj su sudjelovali predstavnici nacionalnih registara iz Europe i svijeta.





preskoči na navigaciju